HRVATSKI DJEČIJI FOLKLORNI FESTIVAL
PREDSJEDNIKU NEDU MARUNČIĆU JOŠ JEDAN MANDAT
(Sydney) U četvrtak 25. listopada u Hrvatskom društvu „Sydney“ u Punchbowlu održana je Godisnja sjednica Australian Croatian Community Councila (CACC). Nakon podnesenih izvješća o djelatnostima CACC-a u protekloj godini uslijedilo je razduženje dužnosnika i konstruktivna rasprava i razgovor o tome kako se može postići više, posebno u krugovima i slojevima drugoga i trećega naraštaja Hrvata te boljoj i učinkovitijoj promidžbi Hrvata i hrvatske zajednice u široj australskoj zajednici.
U novi Upravni odbor CACC-a izabrani su sljedeći dužnosnici: Ned Marunčić, predsjednik; Tony Beuk, potpredsjednik i rizničar; Dalibor Ivković, tajnik; Luka Budak, zamjenik tajnika; Jozo Brkić, glasnogovornik i osoba za veze s javnošću; Nikola Vrabac, pravni savjetnik. Ostali članovi Upravnog odbora: Filomena Marjan, Mirko Marjan, Steven Šimat, Veljko Bosnić i Mile Beretin.
U novi Upravni odbor CACC-a izabrani su sljedeći dužnosnici: Ned Marunčić, predsjednik; Tony Beuk, potpredsjednik i rizničar; Dalibor Ivković, tajnik; Luka Budak, zamjenik tajnika; Jozo Brkić, glasnogovornik i osoba za veze s javnošću; Nikola Vrabac, pravni savjetnik. Ostali članovi Upravnog odbora: Filomena Marjan, Mirko Marjan, Steven Šimat, Veljko Bosnić i Mile Beretin.
PRVA OBLJETNICA HRVATSKE FOLKLORNE GRUPE "DOMOVINA"
U prepunoj dvorani Hrvatskog katoličkog centra u Blacktownu, folkloraši ''DOMOVINE'', svečano su proslavili prvu obljetnicu djelovanja. Proslavu su svojim dolaskom uveličali:’’ HFG LINĐO, HFA VUKOVAR, i HFG ZAGREB’’ iz Wollongonga. Pisati o nečemu a ne sudjelovati u istom, je kao da ništa niste niti napisali. Radost i veselje mladih treba vidjeti i doživjeti, a to što je prezentirano u prošlu subotu od HFG ''DOMOVINA i dragih gostiju je ravno savršenstvu. Tražila se stolica više, a bilo je i razgovora o tome da je velika dvorana Hrvatskog katoličkog centra postala mala, pa kako i nebi kada se nešto radi s velikom voljom i ljubavlju. Savršenu proslavu prve obljetnice otvorila je biranim riječima predsjednica HFG ''Domovina'' gospođa Ivana Klinšić, koja se od srca zahvalila svima koji su na bilo koji način sudjelovali u pripremi. Posebna zahvala upućena je generalnoj konzulici u Sydneyu gospođi Mirjani Piskulić, koja se od samog dolaska u Sydney uključila u rad folklornih grupa, pa sve do današnjih dana. Niti jedna zajednica u svijetu nema to što Hrvati ovdje u Australiji imaju, rekla je u svom govoru na prvoj obljetnici HFG ''Domovina'', te dodala da samo u NSW djeluju četiri Hrvatska katolička centra, a u tim centrima su i ova djeca koja s velikom radošću prezentiraju Hrvatsku izvornu baštinu, a kroz to i dolazi sve ono pozitivno čime se prepoznaju Hrvati.Voditeljica proslave gospođa Ivana Klinšić se zahvalila i medijskim pokroviteljima: Hrvatskom tjedniku ''BOKA CROPRESS'', kao i Radiju hrvatske zajednice i urednici gospođi Ljiljani Herceg. Nakon uvodne ceremonije na plesni podium došle su sve plesne grupe da bi odmah na početku podijelili rođendansku tortu. Bio je to doživljaj koj se ne viđa često na ovakvim prigodama, a kruna svega je bio i vatromet kojega je za najmlađe priredio fra Josip Kešina, koji se zahvalio pozivu na ovu svečanost, kojemu je i sam domaćin, te izrazio želju za još većom potporom svih onih kojima je Hrvatska izvorna baština dio svakodnevne zadaće. Nakon uvodnih riječi, na pozornici su se redale jedna za drugom plesne grupe, koje su dobro zagrijale dlanove posjetitelja. Kad se samo vidi s kojom radošću mladi prihvaćaju ono što im stariji serviraju, onda zasigurno nema nikakve dvbojbe da će Hrvatska kultura i izvorna baština još dugi niz godina bivati na ovim prostorima daleko od domovine. Zbog toga i postoji ‘’Domovina’’ u domovini , a mi joj poželimo puno još ljepših i boljih rođendana. Mi znamo čuvati svoju povijest, običaje i kulturu. Pokazujemo to i ljepotom narodnih nošnji, pjesama i plesova, pa neka požive i običaji koji se polako zaboravljaju, kako bi kroz njih sačuvali svoj identitet i na mlade prenijeli bogatstvo kulture koju smo naslijedili od svojih predaka. Stoga neka se ponovo pokrene pocikivanje snaša i pjesma bećara kako stoji i u desetercu: 'Tamburanje i ašikovanje, to mi, Bože, dodijat' ne može'. Čuvajmo običaje zavičaja.